Nutritivna usporedba svježeg, smrznutog i konzerviranog voća i povrća

Svi oblici – konzervirani, svježi, smrznuti, sušeni i 100% sok – voća i povrća pružaju potrebne hranjive tvari koje čine zdravu prehranu. (UC Davis)

Studija UC Davis objavljena uČasopis za znanost o hrani i poljoprivredi

Prehrambene smjernice iz 2005. pozivaju Amerikance da povećaju unos voća i povrća bez obzira na vrstu (konzervirano, smrznuto, svježe i sušeno), ali Amerikanci su daleko od ispunjavanja ciljeva voća i povrća. Isključivo preporučujenje jednog oblika voća ili povrća u odnosu na drugi zanemaruje prednosti koje svaki oblik pruža i ograničava izbor potrošača.

Ključni nalazi studije uključuju:

• Dijeta bi trebala uključivati razno voće i povrće. Svježa, smrznuta i konzervirana svaka sadrži važne hranjive tvari i doprinosi zdravoj prehrani.

• Za neke hranjive tvari konzervirani proizvodi bili su viši od svježih.

• Do trenutka konzumiranja hrane, svježe, smrznuto i konzervirano voće i povrće može biti nutritivno slično.

Konzervirane

• Proces konzerviranja zaključava hranjive tvari na vrhuncu svježine, a zbog nedostatka kisika tijekom razdoblja skladištenja konzervirano voće i povrće ostaju relativno stabilni sve do trenutka konzumiranja i imaju duži rok trajanja.

Svježe

• Jedite svježe voće i povrće što je prije moguće. Neko svježe povrće, poput špinata i mahuna, gubi do 75% vitamina C u roku od 7 dana od žetve, čak i kada se drži na preporučenoj temperaturi hladnjaka.

Smrznut

• Smrznuti proizvodi također se pakiraju na vrhuncu svježine. Smrznuto voće i povrće u nekim slučajevima može biti hranjivije ako se kratko čuva pod dobro kontroliranim temperaturama.

O studiji

• Istraživanje je provelo Kalifornijsko sveučilište Davis.

• Studiju je objavioČasopis za znanost o hrani i poljoprivredi.

• Studiju je financirao Savez za konzerviranu hranu.